U proljeće 1834. jedan devetnaestogodišnji Prus s nestrpljenjem je očekivao hoće li mu njegova gimnazija dati dovoljno dobre ocjene da bi se mogao upisati na Berlinsko sveučilište. U tim trenucima neizvjesnosti gimnazijalac je svom prijatelju napisao da očekuje prvo vojnu službu u kojoj će vitlati mačem nad glavama regruta, a onda otići na obiteljsko imanje gdje će se oženiti, začeti djecu, obrađivati zemlju i potkopavati moral svojih seljaka neumjerenim destiliranjem žestokih pića. U tom je pismu još je dodao: Ovdje ćeš naći mesnatog gardijskog časnika s brkovima koji psuje da se zemlja trese, njeguje odvratnost prema Židovima i Francuzima, mlati svoje pse i sluge dok ga zlostavlja njegova žena.
Taj će gimnazijalac izrasti u mesnatog junkera koji će puno piti, jesti i bančiti. Ali, on će postati puno više od toga. Bit će zastupnik u pruskoj skupštini, pruski veleposlanik u Sankt Peterburgu i Parizu, a 1862. postat će premijer kraljevine Pruske. Ostat će zapamćen kao jedan od najznačajnijih europskih političara 19. stoljeća, s nadimkom Željezni kancelar. Bez njega tko zna kada bi se i kako ujedinila Njemačka. Njegovo je ime Otto von Bismarck.
O životu i djelu Željeznog kancelara u večerašnjoj Trećoj povijesti s povjesničarom Tihomirom Ponošem razgovara urednik i voditelj Dario Špelić, a o ovoj temi kroz emisiju govori i prof. dr. sc. Marijan Bobinac s Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Producent: Drago Škobić
Novinar: Vedran Kursar
Režiser: Vladimir Kleščić
Urednici: Lada Džidić i Dario Špelić
↧